Sustav organa za izlučivanje ili mokraćni sustav sastoji se od dvaju bubrega, dvaju mokraćovoda, mokraćnoga mjehura i mokraćne cijevi.

BUBREZI

Bubrezi su osnovni organi tog sustava u kojima se stvara mokraća. Smješteni su  u leđno, u slabinskom području lijevo i desno od kralježnice. Oblikom podsjećaju na zrno graha, a na vrhu svakog nalazi se nadbubrežna žlijezda.
 

Građa bubrega
Bubrezi su parni organi. Svaki je obavijen bubrežnom ovojnicom. ispod nje, u prerezu, nalaze se bubrežna kora i bubrežna srž.

Svaki bubreg  izgrađuju osnovne gradivne jedinice koje nazivamo nefroni. Nefron se sastoji od bubrežnog tjelešca i niza zavijenih kanalića. Bubrežna tječešca svih nefrona grade koru bubrega, a zavijeni kanalići srž bubrega. 

U bubrežnim se tjelešcima filtrira krv. Iz spleta krvnih kapilara izdvaja se dio krvi, tj. voda i različite tvari. taj filtrat prolazi zavijenim kanalićima nefrona. Ovisno o potrebama organizma dio tvari i vode iz filtrata vraćaju se ponovno u krv. preostali dio filtrata koji sadržava i štetne tvari čini mokraću. Ona sabirnim cijevčicama odlazi prema bubrežnoj nakapnici, a zatim mokraćovodom u mokraćni mjehur.

MOKRAĆOVOD    

Mokraćovod je parni cjevasti organ, koji sprovodi definitivno uobličenu mokraću iz bubrega u mokraćni mjehur. Kod ljudi prosječna dužina mokraćovoda iznosi 24 - 34 cm, a prečnik je oko 5 mm. Kao i ostali djelovi mokraćnih puteva, i ovaj organ ima isključivo konduktornu ulogu, odnosno ne utječe na volumen i sastav mokraće.

MOKRAĆNI MJEHUR

 Mokraćni mjehur je šupalj mišićni organ koji pripada mokraćnom sustavu, služi kao spremnik za mokraću koja se izlučuje iz bubrega. Mokraća iz bubrega dolazi u mjehur mokraćovodima, a iz njega je odvodi mokraćna cijev. 

Volumen mokraće koji mokraćni mjehur može primiti je 200 - 400 mL, a može se i povećati na 700 mL.

Na mokraćnom mjehuru razlikujemo: vrh, bazu i srednji dio mokraćnog mjehura. Mokraćni mjehuir se nalazi u maloj zdjelici.  Ispred mjehura je simfiza preponske kosti, a iza se nalazi: - kod muškaraca zadnje crijevo, - kod žena maternica i rodnica.

MOKRAĆNA CIJEV

Mokraćna cijev je cjevasti organ koji povezuje mokraćni mjehur sa okolinom i omogućuje izlučivanje mokraće u okolinu. Mokraćna cijev kod muškaraca služi i u reproduktivne svrhe jer se koristi kao odovod za spermu tijekom snošaja. Mokraćna cijev je dio mokraćnog sustava i spolnog sustava. Postoje anatomske razlike između mokraće cijevi muškaraca i žene: - kod žena mokraćna cijev je mala (3-5cm) i vanjski otvor se nalazi u stidnici. -kod muškaraca mokraćna cijev je duža (15 cm) nego kod žena i otvara se na vrhu penisa.

SLOJEVI KOŽE

Koža se sastoji od površinskog sloja koji se naziva pousminom i unutarnjeg koji se naziva usminom. Ispod njega nalazi se i potkožni sloj vezivnog tkiva u koji se taloži mast. Debljina masnog sloja kao i debljina kože različita je na različitim dijelovima tijela jednako kao i ukupna debljina kože.

Pousmina

Pousmina ili površinski sloj kože sastoji se od nekoliko slojeva stanica od kojih je živ samo najdonji sloj. Stanice toga sloja neprestano se dijele i potiskuju prije stvorene stanice prema površini. One odumiru i tako na površini kože nalazimo mrtve rožnate stanice koje se neprestano ljušte. U stanicama najdonjega sloja pousmine nalaze se i zrnca kožnog pigmenta (melanina) koja uvjetuju boju kože. 

Usmina

Usmina je deblji i živi sloj kože. Pretežno je grade kolagenske niti koje koži daju elastičnost i čvrstoću. U njoj se nalaze žlijezde lojnice i žlijezde znojnice, korijen dlake, nokta, krvne i limfne žilice te živci i osjetilne stanice. 

Potkožno tkivo 

Potkožno tkivo grade vezivna vlakna i obilje masnih stanica. Masnice stanice služe kao spremište energije i toplinski izolator tijela.